Podaci su neslužbeni i ažuriraju se automatski te su moguća određena odstupanja u odnosu na stvarno stanje. Za službene informacije pratite Seizmološku službu Hrvatske.
Popis potresa u Hrvatskoj u posljednjih 7 dana.
Popis potresa u Europi u posljednjih 48 sati.
Podaci su prikazani po lokalnom hrvatskom vremenu. Izvor podataka: EMSC-CSEM
Potresi su prirodne katastrofe koje možemo očekivati u bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate se nizom sofisticiranih metoda, magnituda im se određuje Richterovom ljestvicom, a intenzitet MercaniCancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest je zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš.
Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što dokazuje niz katastrofalnih potresa, od kojih velik broj i na zagrebačkom području. Posljedice potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS).
Potres je prirodna katastrofa uzrokovana iznenadnim i brzim podrhtavanjem tla koje nastaje pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili pomicanjem tektonskih ploča duž već postojećih pukotina – rasjeda. U manjem broju slučajeva potres može izazvati vulkanska ili magmatska aktivnost. Potresi mogu biti prirodno i umjetno izazvani. Prirodni potresi su tektonski, vulkanski i urušni. Umjetne potrese mogu ponekad izazvati eksplozije prilikom miniranja, pražnjenja akumulacijskih jezera i sl.
Razornost posljedica potresa ovisi o količini oslobođene energije nakupljene tim pomacima te o mjestu i vremenu događaja. Potresi uvijek dolaze neočekivano; obično i na nepristupačnom terenu, praćeni nepogodnim vremenskim prilikama i često ljudskim žrtvama. S obzirom na to da točno vrijeme potresa nije moguće predvidjeti, otežane su i mogućnosti za evakuaciju pučanstva. Vrlo često potresi s epicentrom na morskome dnu izazivaju i valove – tsunami – koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m. Time se povećava ugroženost stanovništva mogućim novim katastrofama koje slijede potrese.
Seizmograf registrira pomak, brzinu ili akceleraciju tla. Uvođenjem seizmografa započinje razdoblje proučavanja, mjerenja i praćenja potresa mikroseizmičkim i makroseizmičkim metodama. Te metode opisuju magnitudu i intenzitet svakog potresa. Magnituda ili jakost potresa prati količinu energije oslobođene u hipocentru (ishodištu potresa). U mjerenju jačine potresa koristi se Richterova ili magnitudna ljestvica, čije se vrijednosti izražavaju kao decimalne brojke: najjači u novijoj povijesti zabilježeni potres imao je magnitudu od 9,5, a pogodio je Čile 1960. godine.
Intenzitet potresa opisuje razorne učinke potresa na ljude, ljudske tvorevine i promjene u prirodi odnosno u Zemljinu reljefu, a određuje se makroseizmičkim metodama. MercalliCancani-Sieberg (MCS) ili popularno Mercallijeva ljestvica iz 1917. s 12 stupnjeva (I-XII) najpoznatija je ljestvica za utvrđivanje intenziteta potresa. To je iskustvena ljestvica u kojoj prvih pet stupnjeva predstavlja blažu do umjerenu seizmičku aktivnost, uglavnom bez većih štetnih posljedica za ljude i građevine, a ostali stupnjevi izrazitu i razornu seizmičku aktivnost.
Iako mnogi pokazatelji najavljuju potres (promjena magnetskoga polja, vibracije, pojačano isparavanje nekih plinova, npr. radona, neobično ponašanje životinja), moderna tehnologija još uvijek nema sigurnih načina za točno predviđanje potresa. Današnje se procjene baziraju na procjeni seizmičkog rizika, što u stvari znači povezivanje tektonske građe i seizmičnosti te, na osnovi toga, mikrozoniranje, kojim se procjenjuje očekivani intenzitet potresa na određenom području. Rezultat je tog procesa karta seizmičkog zoniranja, koja definira potresima često pogođena područja (seizmička ili seizmički aktivna područja) i područja u kojima su potresi rijetki ili se uopće ne događaju (aseizmička područja).
| Magnituda / po Richteru | Mjesto | Datum | Broj umrlih |
|---|---|---|---|
| 9,5 | Čile | 22.5.1960. | 5000 |
| 9,2 | Aljaska | 28.3.1964. | 125 |
| 9,1 | Indonezija | 26.12.2004. | 227890 |
| 9,0 | Rusija | 4.11.1952. | 0 |
| 8,9 | Japan | 11.3.2011. | 15000 |
| 8,8 | Čile | 27.2.2010. | 500 |
| 8,8 | Ekvador | 31.1.1906. | 1000 |
| 8,7 | Indonezija | 12.4.2012. | 10 |
| 8,7 | Aljaska | 4.2.1965. | 0 |
| 8,6 | Indonezija | 28.3.2005. | 1400 |
| Godina | Mjesto | Magnituda / po Richteru | Intenzitet / u stupnjevima MCS |
|---|---|---|---|
| 1511. | Slunj, Hrvatska | IX-X | |
| 1555. | Skoplje, Sjeverna Makedonija | XII | |
| 1667. | Dubrovnik, Hrvatska | X | |
| 1757. | Virovitica, Hrvatska | IX | |
| 1880. | Zagreb, Hrvatska | 6,3 | VIII |
| 1905. | Petrovac, BiH | 5,0 | VII |
| 1907. | Počitelj, BiH | 5,7 | VII-VIII |
| 1909. | Pokuplje, Hrvatska | 6,0 | VIII-IX |
| 1916. | Bihać, BiH | 5,0 | VII |
| 1923. | Jajce, BiH | 5,0 | VII |
| 1927. | Ljubinje, BiH | 6,0 | VIII |
| 1942. | Imotski, Hrvatska | 6,2 | IX |
| 1962. | Makarska, Hrvatska | 6,2 | IX |
| 1967. | Srebernica, BiH | 5,1 | VII |
| 1969. | Banja Luka, BiH | 6,6 | IX |
| 1970. | Gacko, BiH | 5,0 | VII |
| 1979. | Crnogorsko primorje | 7,0 | VII |
| 1996. | Ston, Hrvatska | 5,9 | VIII |
| 2010. | Kraljevo, Srbija | 5,4 | VII |
| 2020. | Zagreb, Hrvatska | 5,5 | VII |
Izvor podataka: Potresi – povijesni pregled, okolišni i zdravstveni učinci i mjere zdravstvene skrbi