Tsunami

Kako nastaje tsunami, kako ga prepoznati na obali i što učiniti, te koliko je tsunami vjerojatan u Jadranu.

Tsunami je niz dugih morskih valova koje pokrene nagli pomak velike mase vode. Najčešće ga izazove jak potres pod morem, kada se morsko dno naglo podigne ili spusti, a rjeđe podmorsko klizište, urušavanje obale ili vulkanska erupcija.

Kako se ponaša

• Na otvorenom oceanu tsunami je visok tek desetke centimetara i putuje brzinom zrakoplova, stotinama kilometara na sat. Brodovi na pučini ga gotovo ne primijete.
• Kad dođe u plitko more uz obalu, usporava, a voda se gomila u visinu. More može poplaviti obalu daleko u unutrašnjost.
• Tsunami nije jedan val nego niz valova koji stižu desetke minuta jedan za drugim. Prvi često nije najveći.
• Ponekad se more prije prvog vala naglo povuče i otkrije dno.

Velike tsunamije izazivaju potresi magnitude 7 i veće s plitkim žarištem pod morem. Slabiji potresi mogu izazvati lokalne valove, osobito ako pokrenu podmorsko klizište.

Prirodni znakovi upozorenja

Ako ste na obali i primijetite bilo što od ovoga, ne čekajte službenu obavijest:

• jak potres, ili potres koji traje dugo;
• naglo povlačenje mora ili neobično brzo dizanje razine mora;
• glasan šum ili tutnjava s mora.

Odmah se udaljite od obale, na višu kotu ili što dalje u unutrašnjost, pješice ako je moguće. Ako ništa drugo nije moguće, popnite se na gornje katove čvrste zgrade. Ne silazite na obalu gledati more i ne vraćajte se dok službe ne jave da je opasnost prošla, jer valovi mogu stizati satima.

Tsunami u Jadranu

Jadran je plitko i zatvoreno more, pa su veliki tsunamiji ovdje rijetki, ali nisu nemogući. Povijesni opisi dubrovačkog potresa iz 1667. spominju i povlačenje mora i val u luci. U Sredozemlju je najpoznatiji razorni tsunami nakon potresa u Messini 1908., a jaki potresi u Grčkoj i Turskoj i danas povremeno izazovu manje valove.

Najpoznatiji „tsunami” hrvatske obale nije izazvao potres. Dana 21. lipnja 1978. u Velu Luku na Korčuli more je u desetak minuta naraslo nekoliko metara, a najviši zabilježeni val bio je oko 6 metara. Uzrok su bile nagle promjene tlaka zraka u atmosferi: to je bio meteotsunami. Takvi se valovi u Jadranu, u manjem obliku, javljaju češće nego potresni tsunamiji.

Sustavi upozorenja

Za sjeveroistočni Atlantik, Sredozemlje i povezana mora djeluje sustav upozorenja na tsunami pod okriljem UNESCO-ove Međuvladine oceanografske komisije. Službe koje ga čine mogu upozoriti obale udaljene od potresa, ali uz sam izvor tsunamija val može stići za nekoliko minuta. Zato su prirodni znakovi najvažnije upozorenje.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje upute službi. Zadnja izmjena: 21.10.2026.