Potresi u Hrvatskoj

Najaktivnija potresna područja Hrvatske, najjači povijesni potresi, karta potresne opasnosti i brojke ove stranice od 2020.

Hrvatska je potresno aktivna zemlja. Leži na sudaru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče (kako nastaju potresi), pa se svake godine zabilježi mnogo potresa, uglavnom slabih, a svakih nekoliko desetljeća i razoran.

Gdje se najčešće trese

Potresi se javljaju gotovo u cijeloj zemlji, osim u istočnoj Slavoniji, gdje su rijetki. Od 2020. na ovoj stranici najviše ih je zabilježeno u Sisačko-moslavačkoj županiji (niz nakon potresa kod Petrinje), zatim u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj, Karlovačkoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Popis potresa za svaku županiju i veće gradove nalazi se pod potresi po područjima.

Najjači povijesni potresi

• 6. travnja 1667., Dubrovnik. Potres je razorio grad i odnio nekoliko tisuća života; osjetio se duž cijelog Jadrana. Povijesni izvori opisuju i val u dubrovačkoj luci.
• 9. studenoga 1880., Zagreb. Potres procijenjene magnitude oko 6 teško je oštetio grad, među ostalim i katedralu, koja je potom obnovljena u neogotičkom stilu.
• 8. listopada 1909., Pokuplje. Iz njegovih zapisa Andrija Mohorovičić otkrio je granicu između Zemljine kore i plašta.
• 5. rujna 1996., Ston i Slano. Potres magnitude 6,0 teško je oštetio Ston, Slano i okolna sela.
• 22. ožujka 2020., Zagreb. Potres magnitude 5,5 prema Seizmološkoj službi (5,4 prema EMSC-u) s epicentrom sjeveroistočno od središta grada oštetio je tisuće zgrada u središtu Zagreba i okolici. Smrtno je stradala jedna mlada osoba.
• 29. prosinca 2020., Petrinja. Najjači potres u Hrvatskoj otkako postoje suvremeni instrumenti: momentna magnituda 6,4 (lokalna magnituda Seizmološke službe 6,2). Poginulo je sedam osoba, a Petrinja, Sisak, Glina i okolna sela teško su oštećeni.

Karta potresne opasnosti

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu izradio je 2011. kartu potresnih područja Republike Hrvatske. Ona za svako mjesto pokazuje najveće ubrzanje tla na stijeni koje se može očekivati za povratno razdoblje od 475 godina, što odgovara vjerojatnosti od 10 % da će ga u 50 godina neki potres premašiti. To ne znači da se jak potres događa svakih 475 godina, nego koliko jaku trešnju zgrade moraju podnijeti. Karta je podloga za projektiranje prema normi Eurokod 8 i može se pretražiti po mjestu na seizkarta.gfz.hr.

Potresi na ovoj stranici od 2020.

Podaci EMSC-a o potresima kojima je najbliže naselje u Hrvatskoj: ukupno 0 potresa. Seizmološka služba s gušćom mrežom postaja bilježi i mnoge slabije.

Najjači od 2020.

Nema potresa u odabranom razdoblju.

Svi potresi: potresi u Hrvatskoj, po danima u arhivi.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje upute službi. Zadnja izmjena: 21.10.2026.