Naknadni potresi

Koliko dugo traju naknadni potresi, koliko jaki mogu biti, što su prethodnici i kako ova stranica označava naknadne potrese.

Nakon svakog jačeg potresa slijedi niz manjih na istom rasjedu i oko njega. To su naknadni potresi: stijene se nakon velikog pomaka prilagođavaju novom stanju napetosti. Nisu znak da se „sprema” novi veliki potres, ali su posve očekivani i mogu trajati dugo.

Koliko ih ima i koliko dugo traju

  • Najviše ih je u prvim satima i danima. Njihov broj zatim opada približno obrnuto razmjerno s vremenom: desetog dana ih je otprilike deset puta manje nego prvog (Omorijev zakon).
  • Na svaki naknadni potres neke magnitude dolazi desetak puta više onih za jedan manje magnitude.
  • Niz traje to dulje što je glavni potres jači: nakon magnitude 4 obično nekoliko tjedana, nakon magnitude 5,5 ili 6 i godinama. Potresi kod Petrinje i Gline bilježe se i godinama nakon 29. prosinca 2020.: popis za Petrinju.

Koliko jaki mogu biti

Najjači naknadni potres u prosjeku je za oko 1,2 magnitude slabiji od glavnog (Båthov zakon). Iza potresa magnitude 5,5 može se dakle očekivati naknadni potres oko magnitude 4,3, a ponekad i jači. Za zgradu koju je glavni potres već oštetio i takav potres može biti opasan: ne vraćajte se u nju dok je ne pregleda stručnjak.

Prethodnici

Ponekad potres nije glavni, nego najavljuje jači koji tek slijedi. To se zna tek naknadno, pa se iz jednog potresa ne može reći hoće li ga slijediti jači. Statistički se to događa rijetko, ali se događa: potresi kod Petrinje 28. prosinca 2020., do magnitude 5,2 prema EMSC-u, bili su prethodnici potresa magnitude 6,4 sutradan.

Kako ova stranica označava naknadne potrese

Na stranici svakog potresa nalazi se popis potresa do 30 km od epicentra u 30 dana prije i poslije njega. Potres je označen kao naknadni kada mu je prethodio jači potres koji je dovoljno blizu u vremenu i prostoru. Granice ovise o magnitudi jačeg potresa (prozori Gardnera i Knopoffa, kakvi se koriste u seizmološkim katalozima):

Jači potresVrijeme nakon njegaUdaljenost
M3do 12 danado 22 km
M4do 41 dando 30 km
M5do 144 danado 40 km
M6do 499 danado 53 km

To je statistička procjena, a ne odluka seizmologa o svakom pojedinom potresu.

Izvori

  • USGS, What are aftershocks, foreshocks, and earthquake clusters?
  • M. Båth, „Lateral inhomogeneities of the upper mantle”, Tectonophysics 2, 1965.
  • J. K. Gardner, L. Knopoff, „Is the sequence of earthquakes in Southern California, with aftershocks removed, Poissonian?”, Bulletin of the Seismological Society of America 64, 1974.
  • T. van Stiphout, J. Zhuang, D. Marsan, „Seismicity declustering”, Community Online Resource for Statistical Seismicity Analysis, 2012.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje upute službi. Zadnja izmjena: 21.10.2026.