Kako nastaju potresi

Tektonske ploče i rasjedi, hipocentar i epicentar, dubina potresa i seizmički valovi, te zašto se Hrvatska trese.

Zemljina kora nije jedna cjelina. Podijeljena je na velike i male tektonske ploče koje se gibaju nekoliko centimetara godišnje, otprilike brzinom kojom rastu nokti. Na granicama ploča i na rasjedima unutar njih stijene se ne kližu glatko, nego se zaglave. Napetost se godinama i stoljećima gomila, a kad nadvlada trenje, stijene se u nekoliko sekundi naglo pomaknu. Oslobođena energija širi se kao seizmički valovi: to je potres.

Hipocentar i epicentar

• Hipocentar ili žarište je mjesto u dubini gdje je pucanje počelo.
• Epicentar je točka na površini točno iznad hipocentra. Na kartama ove stranice potres je ucrtan u epicentar.

Kod jakih potresa ne puca jedna točka, nego rasjed dug kilometrima ili desecima kilometara, pa se jako trese i daleko od epicentra.

Dubina

Potresi se uobičajeno dijele na plitke (do 70 km), srednje duboke (od 70 do 300 km) i duboke (do oko 700 km). Plitki su najčešći i najrazorniji, jer valovi do površine prijeđu kratak put. U Hrvatskoj su gotovo svi potresi plitki, većinom na dubini do dvadesetak kilometara. Duboki potresi nastaju samo ondje gdje jedna ploča tone pod drugu, primjerice ispod Japana, Indonezije ili južnog Tirenskog mora.

Seizmički valovi

• P-valovi (primarni) najbrži su i stižu prvi. Stijene sabijaju i rastežu u smjeru širenja i osjete se kao kratak udar ili tutnjava.
• S-valovi (sekundarni) sporiji su i tresu tlo poprečno. Uz bliski potres osjete se kao jako drmanje nekoliko sekundi nakon udara.
• Površinski valovi putuju uz površinu, najsporiji su i kod jakih potresa najduže njišu, osobito visoke zgrade.

Razlika u vremenu dolaska P- i S-valova na seizmograf govori koliko je potres daleko. Iz zapisa više postaja seizmolozi računaju položaj i dubinu žarišta.

Vrste rasjeda

• Normalni rasjed: kora se rasteže i jedan blok klizi niz drugi.
• Reverzni rasjed: kora se sabija i jedan blok se navlači preko drugoga.
• Horizontalni (transkurentni) rasjed: blokovi kližu jedan uz drugoga vodoravno.

Zašto se Hrvatska trese

Hrvatska leži na rubu Jadranske mikroploče, koja se zajedno s Afričkom pločom polagano gura prema sjeveru i sjeveroistoku, u Euroazijsku ploču. Na tom se sudaru izdižu Dinaridi i Alpe, a napetost se oslobađa na mnoštvu rasjeda od Istre i Kvarnera preko Like i Dalmacije do Zagreba, Banovine i Pokuplja. Više o tome u vodiču Potresi u Hrvatskoj.

Iz zapisa potresa u Pokuplju 8. listopada 1909. Andrija Mohorovičić otkrio je da se brzina seizmičkih valova naglo mijenja na dubini od pedesetak kilometara. Ta granica između Zemljine kore i plašta danas se u cijelom svijetu zove Mohorovičićev diskontinuitet.

Ostali potresi

Osim tektonskih postoje vulkanski potresi, urušni potresi kada se uruše šupljine u kršu ili rudnicima, te potresi koje izazove čovjek: miniranje, rudarstvo, utiskivanje tekućina u tlo ili punjenje velikih akumulacijskih jezera.

Tekst je informativan i ne zamjenjuje upute službi. Zadnja izmjena: 21.10.2026.